Od prapovijesti do renesanse – spilja Vindija i Veliki Tabor

Od prapovijesti do renesanse – spilja Vindija i Veliki Tabor

Produženi vikend obdaren promjenjivim vremenom bio je idealna prilika za mali zagorski road trip. Izazov je bio u stotinjak kilometara stisnuti raspon od preko 30 000 godina ljudske povijesti. Spilja Vindija  jedno je od najvrednijih nalazišta neandertalca, a Veliki Tabor vrijedan spomenik renesanse obrambene arhitekture.

Spilja Vindija

Ova mala spilja, a neki čak kažu i poluspilja nalazi se 20 km zapadno od Varaždina u blizini naselja Donja Voća u klancu Velika Sutinska, dijelu masiva Ravne Gore.

Prva istraživanja ovog lokaliteta vezana su iz ime Ivana Kukuljevića Sakcinskog, pionira hrvatske arheologija. Ivančan Mirko Malez izvršio je najopsežnija istraživanja koja su 1974. godine dovela do pronalaska ponajboljih ostataka neandertalca na svijetu izabranih za izvor DNA  u istraživanju  “Neandertalski projekt genoma”. Tim istraživanjem dokazano je da u ljudskom genomu ima tragova neandertalskih gena.

Na samom lokalitetu nema se nešto posebno za vidjeti, ali predstavlja zanimljivu točku u pješačkoj ili biciklističkoj ruti. Brežuljci, šume i zeleni proplanci pravi su raj za ljubitelje prirode kojima nije teško proliti malo znoja.

Još malo podataka o ovom važnom prapovijesnom nalazištu možete pronaći na ovom LINKU.

Veliki Tabor

Veliki Tabor posjetio sam zadnji put prije desetak godina dok se još uvelike obnavljao stoga mi je bila želja vidjeti kako izgleda sada.

Vanjskom obnovom i uređenjem sam stvarno zadivljen, no nažalost moram uputiti kritiku vodstvu muzeja jer iako smo došli u IZVJEŠENO radno vrijeme, poljubili smo vrata kao i ljudi iz jos 10 automobila pristiglih iz raznih krajeva Hrvatske. Nikakve dodatne obavijesti nije bilo.

Iako ga spominjem kao primjer renesansne obrambene arhitekture, Veliki Tabor kao i varaždinsku tvrđavu odlikuju slojevi iz više dijelova povijesti. Oba stara grada imaju u središnjem dijelu četvrtastu gotičku kulu oko koje je izrasla renesansna utvrda s okruglim kulama namijenjenim obrani od topničkih napada. Isto tako posljednje preinake su na obje fortifikacije rađene u vrijeme baroka. Razlikuju se po tome što je varaždinski stari grad nizinska utvrda tipa wasserburg dok je Veliki Tabor visinski kaštel koji bio dio lanca utvrda na obroncima i prigorju Ivančice.

Iako su ga posjedovale mnoge značajne osobe iz hrvatske povijesti, od grofova Celjskih do Ivaniša Korvina, najveći dio povijesti ovog grada vezan je uz plemičku obitelj Rattkay pristiglu iz Ugarske, a koja je u Hrvatskom zagorju  ostavila dubok trag.

Usprkos nemogućnosti razgleda unutrašnjosti uvrde i muzejskog postava, izlet nikako nije bio promašaj. Uživancija je bila i gledati ga izvana te zamisliti doba Veronike Desinićke i njene nepoželjne ljubavi s Fridrikom II Celjskim. Da li možda i danas njen duh tumara zidinama ove veličanstvene utvrde….