Moj prvi susret s Milengradom

, , Leave a comment

Zagonetna utvrda s južne strane Ivančice dugo je bila u mojim željama da je posjetim i konačno se to ostvarilo u ožujku 2012.g. Iako je prvotna intencija bila doći biciklom preko Male Ivančice, prilično hladno vrijeme i jak vjetar obeshrabrili su me u toj nakani te sam ipak krenuo autom. Oboružao sam se fotoaparatom i GoPro kamericom i nakon malo lutanja “napiknuo” pravu cestu prema Grtovcu. Neki dobri mještani ponudili su mi parking u svojem dvorištu oduševljeni što tamo neki Slavonci pokazuju interes za njihov Milengrad. Ubrzo shvaćaju da žena i ja nismo Slavonci, samo je auto OS registracije, no nisu nam uskratili gostoprimstvo nego nas uputili da pratimo makadamski put dok ne ugledamo utvrdu.

Dolazak na plato pred burgom opravdao je sva moja očekivanja, izazvao val oduševljenja i odmah sam se bacio na fotkanje i snimanje. Dan je bio oblačan, idealan za dramatične snimke, ali i malo prevjetrovit pa je gopro bilo moguće koristiti  isključivo sa stativa. Hladnoća je bila protivnik dužeg zadržavanja, no to me nije posebno žalostilo jer sam znao da ću se ovom mjestu vraćati kad god budem mogao.

Utvrda Milengrad nalazi se na otprilike 430m nadmorske visine, na južnoj strani Ivanščice. U podnožju se nalazi naselje Grtovec, a prvo veće naselje je Budinšćina. Krapinsko-zagorska županija. Udaljenost od Varaždina je otprilike 30km.

Položaj na vrhu stjene i odvojenost od prilaznog puta prirodnim usjekom, davao je utvrdi odličan obrambeni položaj. Usjek je bio premošćen pomičnim mostom dok je danas zatrpan. Mogući nastanak Milengrada povezuje se uz ukupnu fortifikaciju južnih padina Ivanščice zbog obrane od tadašnjih upada Tatara/Mongola tijekom 13. stoljeća., a vjerojatna glavna funkcija joj je bila zaštita vlastelina od podčinjenih, u to nemirno feudalno doba.

Prvi spomen utvrde veže se uz 1309.g. kroz spominjanje imanja Zajezda čije je sjedište bila. Do sredine 16.st bila je u posjedu obitelji Herković kada ženidbenim vezama Herkovića s Patačićama postaje imovina te obitelji. Otvori za topove svjedoče o tome da se utvrdu željelo pripremiti i za obranu od Turaka čiji upadi tijekom 15.st. postaju sve češći. No kako su Turski upadi na ova područja imali za cilj isključivo pljačku i porobljavanje, utvrda je gubila svoje obrambene značajke i najvjerojatnije bila pribježište i sklonište u takvim situacijama.

Daljnje promjene u načinu ratovanja i stilu života plemstva dovode do njezinog propadanja. Patačići grade novi dvorac kraj Zajezde i službeno od 1683.g. utvrda se smatra ruševinom.

Izvori: mr. sc. Krešimir Regan “Srednjovjekovne utvrde i kašteli na obroncima Ivanščice” , pregledni rad

 

Leave a Reply